⏳ Još malo do razgovora o medijima i medijskoj pismenosti! 📰 Kakvi su nam mediji i koliko smo zaista medijski pismeni? Umijemo li da prepoznamo dezinformacije, provjerimo izvore i razlikujemo činjenice od manipulacija? Koliko kritički promišljamo informacije koje svakodnevno čitamo, gledamo i dijelimo? 🔎 Provjeriti prije nego što povjerujemo - lakše reći nego uraditi. O ovim i drugim važnim pitanjima razgovaramo sjutra na konferenciji o medijskoj pismenosti „PROVJERITI, RAZUMJETI, VJEROVATI“. 📍 Utorak, 20. oktobar, od 10:00, hotel Crowne Plaza, Podgorica ⏳ Loading... Vidimo se uskoro!

„CGO sam izabrala jer sam željela da radim na društveno značajnim temama, posebno u oblastima javnih politika i evropskih integracija, koje programi CGO-a povezuju.   Od početka sam bila uključena u različite zadatke: od istraživanja, analize podataka, pisanja i prevođenja saopštenja i publikacija, do pripreme projektnih prijava, organizacije događaja i komunikacije sa institucijama i učesnicima. To mi je pomoglo da razumijem kako nastaju istraživanja, javne politike i projekti, ali i važnost odgovornog predstavljanja rezultata javnosti.   Kroz praktičan rad unaprijedila sam istraživačke, analitičke, organizacione i komunikacione vještine, uz veću samostalnost i sigurnost. Programi evropskih integracija dodatno su produbili moja znanja i profesionalna interesovanja.   Iskustvo u CGO-u bilo je više od stručnog osposobljavanja - prilika da znanje primijenim u praksi, preuzmem odgovornost i jasnije odredim svoj profesionalni put.” 📢 CGO ima 9️⃣ pozicija u okviru Programa stručnog osposobljavanja. Prijavi se do 16. novembra i postani dio našeg tima!

🇲🇪🇪🇺 Ekonomski razvoj i evropske integracije Crne Gore moraju biti praćeni jačanjem institucionalne odgovornosti, transparentnosti i stvarnim učešćem građana u donošenju odluka, a to sada izostaje, navela je Mira Popović Trstenjak, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija u #CGO-u, tokom online sastanka predsjednice Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Odile Renaud-Basso, sa predstavnicima civilnog društva u Crnoj Gori. Ona je apostrofirala i zabrinjavajući jaz između formalno usvojenih reformi i njihove primjene u praksi. ⚠️ Posebno je istakla nedovoljnu transparentnost odlučivanja, partijsko ograničavanje javnih institucija i državnih preduzeća, slabe mehanizme odgovornosti, kao i regionalne nejednakosti i neravnopravan pristup ekonomskim mogućnostima. Naglasila je da se uspjeh investicija #EBRD ne može mjeriti samo iznosom uloženog novca i izgrađenom infrastrukturom, već i njihovim doprinosom kvalitetu institucija, povjerenju građana i stvaranju jednakih mogućnosti. 💬 „Crnoj Gori ne nedostaju strategije, zakoni i međunarodne obaveze. Nedostaju njihova dosljedna primjena, odgovornost institucija i stvarno učešće javnosti u odlučivanju“, ocijenila je Popović Trstenjak.

„Naš bilateralni odnos sa Hrvatskom, kao i sa svim ostalim susjednim državama, treba da se gradi i razvija nezavisno od činjenice da li mi idemo ka Evropi ili ne. Dakle, mi nikada nećemo biti jedno izolovano ostrvo koje će moći da se isključi iz dešavanja u regiji. A zašto se onda suprotno ponašamo? Zato što mi se čini da je poslije devedesetih ta starija generacija političara nekako podrazumijevala da će se problemi možda zaboraviti ako ih ne artikulišete svakodnevno i ako se sa njima ne suočavate.“ - Ivan Ivanišević, v.d generalni direktor Generalnog direktorata za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore i zamjenik nacionalne koordinatorke za Berlinski proces Čekajući Evropu - 12 godina Berlinskog procesa | Ivan Ivanišević, Jelica Minić i Emir Đikić Emisija je dostupna na: youtu.be/5hxilKuDo_Q?si=Xxm6… Građanski ugao je zajednička produkcija CGO-a i Fondacije Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije predstavlja isključivu odgovornost sagovornika.

Tužilaštvo formiralo predmet po prijavi CGO-a zbog finansiranja nezavršenih projekata #CANU ⚖️ Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici obavijestilo je #CGO da je, po našoj krivičnoj prijavi od 31. avgusta, formiralo predmet protiv NN lica u Ministarstvu kulture i medija, zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. Predmet je u fazi izviđaja. 📌 Podsjećamo da više projekata CANU, koje je finansiralo ili sufinansiralo Ministarstvo kulture i medija, nije završeno u ugovorenim rokovima, niti su za njih dostavljeni ugovorom propisani finansijski i narativni izvještaji o utrošku sredstava. 🔹 Istraživanje građe o Crnoj Gori u arhivama Vatikana - Ministarstvo je izdvojilo 10.000 eura, a projekat, čiji je rok završetka bio 1. novembar 2020, još nije okončan. Prema podacima CANU, potrošeno je 9.597,63 eura. 🔹 Etnološki leksikon - finansiran sa 10.000 eura, nije završen u predviđenom roku (novembar 2020), a izvještaj o utrošku sredstava nije dostavljen. 🔹 Leksikon književnosti Crne Gore (u ugovoru „Leksikon književnika“) - Ministarstvo je izdvojilo 10.000 eura, dok ukupni troškovi projekta, prema podacima CANU, iznose 72.736,81 eura. Finansijski izvještaj nije dostupan. ⚠️ Zakon o kulturi, u članu 77, propisuje da realizator koji nije ispunio obaveze iz prethodnog ugovora ne može dobiti sredstva za novi projekat. Uprkos tome, Ministarstvo je 27. decembra 2022. zaključilo nove ugovore sa CANU, što, prema ocjeni CGO-a, predstavlja kršenje ove zakonske odredbe. Po članu 80 stav 2 istog zakona, CANU je dužna da vrati uplaćena sredstva sa kamatom jer projekte nije realizovala u roku. Javni novac zahtijeva jasne rezultate, uredno izvještavanje i odgovornost bez izuzetaka, bez obzira na status institucije kojoj su sredstva dodijeljena. CGO će nastaviti da prati postupanje nadležnog tužilaštva i o daljem razvoju ovog slučaja obavještavati javnost.

🎙️ Na drugom panelu konferencije „Provjeriti, razumjeti, vjerovati“, pod nazivom "Medijska pismenost u eri beskonačnog skrolovanja" govorimo o odnosu medijske pismenosti i algoritama koji oblikuju sadržaje koje vidimo na društvenim mrežama i onim što ta moć znači za medijsku pismenost. 📲 Da li precjenjujemo svoju sposobnost da prepoznamo lažne vijesti, kako društvene mreže i influenseri oblikuju stavove mladih i koliko je obrazovni sistem u Crnoj Gori prilagođen ovim kanalima, neka su od pitanja o kojima će govoriti: 🔹 Radoje Cerović, psiholog 🔹Draško Jabučanin, analitičar, #DFC 🔹 Tamara Pavlović, stručnjakinja za vještačku inteligenciju 🔹Filip Jovanovski, doktorand komunikologije i saradnik u nastavi na Humanističkim studijama #UDG 🎤 Razgovor moderira Željka Zvicer, saradnica na programima u #CGO 📅 20. oktobar u 10.00 📍 Hotel Crowne Plaza, Podgorica 🤝 Konferencija je dio projekta #MEdIALit, koji sprovodi #CGO u partnerstvu sa @HelsinskiOdbor, @Helsinshki, @TCJE_org i @Ainicijativa, uz podršku Evropske unije @evropskakuca i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO Vlade Crne Gore.

📝 Smrt Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, ponovo je otvorila pitanja suočavanja sa prošlošću i kulture sjećanja, ne samo na Balkanu već i u Kanadi. U kolumni „Smrt Ratka Mladića i paradoks sjećanja“, Sydney Gdanski, međunarodna stažistkinja #CGO iz Kanade, ukazuje na paradoks – iako je Kanada imala značajnu ulogu tokom ratova 90-ih i decenijama podržava međunarodnu pravdu i očuvanje sjećanja na žrtve, poznavanje te istorije među širom kanadskom javnošću ostaje ograničeno. 📚 Više od 40.000 Kanađana bilo je angažovano u regionu od 1991. godine, dok je Kanada kroz parlamentarne inicijative i podršku međunarodnim rezolucijama doprinijela priznavanju i obilježavanju genocida u Srebrenici. Ipak, institucionalna posvećenost nije se u potpunosti pretočila u kolektivno sjećanje. Zato obnovljena medijska pažnja nakon Mladićeve smrti predstavlja priliku za snažnije uključivanje ove teme u obrazovanje, javne rasprave i aktivnosti posvećene kulturi sjećanja. 🕊️ Poseban značaj autorka daje glasovima preživjelih i njihovih porodica. Ukazuje i na mogućnost unapređenja kanadskog zakonodavstva u dijelu sankcionisanja veličanja genocida i ratnih zločinaca. Izazov je da trenutna medijska pažnja preraste u trajno znanje, razumijevanje istorije i snažniju posvećenost istini, pravdi i očuvanju sjećanja. Pročitajte kolumnu na: cgo-cce.org/2026/10/18/smrt-…

„Na neki način je Berlinski proces neke stvari bolje iskomunicirao nego što je to radila Evropska unija sa njene strane. Kad je počeo Berlinski proces, bilo je sve u vezi sa povezivanjem i to je ljudima bilo razumljivo. Avioni, kamioni… svi su rekli – divno. Isto tako kad je došao roming. Isto tako kad su došli zeleni koridori. Ljudi to razumiju.“ - Jelica Minić, nekadašnja zamjenica generalnog sekretara Savjeta za regionalnu saradnju (RSS) Čekajući Evropu - 12 godina Berlinskog procesa | Ivan Ivanišević, Jelica Minić i Emir Đikić Emisija je dostupna na: youtu.be/5hxilKuDo_Q?si=Ukox… Građanski ugao je zajednička produkcija CGO-a i Fondacije Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije predstavlja isključivu odgovornost sagovornika.

🎙️ Ko piše vijesti koje čitamo u Crnoj Gori? Na prvom panelu konferencije „Provjeriti, razumjeti, vjerovati“, pod nazivom „Strani narativi, domaći sukobi“, otvaramo pitanje uticaja stranog vlasništva i kapitala na medijski prostor Crne Gore, autonomiju domaćih redakcija i narative koji oblikuju javno mnjenje. 📰 Na pitanja gdje prestaje izvještavanje, a počinje prenošenje tuđih sukoba i koliko su odgovorni portali koji preuzimaju sadržaje bez provjere izvora, odgovaraju: 🔹 Neđeljko Rudović, glavni i odgovorni urednik portala Rmedia 🔹 Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore 🔹 Nikola Marković, direktor Radio-televizije Nikšić (RTNK) 🔹 Zoran Radulović, novinar nedjeljnika Monitor 🎤 Razgovor moderira Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u #CGO. 🤝 Konferencija je dio projekta #MEdIALit, koji sprovodi #CGO u partnerstvu sa @HelsinskiOdbor, @Helsinshki, @TCJE_org i @Ainicijativa, uz podršku Evropske unije @evropskakuca i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO Vlade Crne Gore.

💬 "Organizacije se često pozivaju da učestvuju u procesima čiji ishod je, čini se, unaprijed određen, pa se konsultacije svode na ispunjavanje procedure umjesto na razmjenu argumenata koja može promijeniti predložena rješenja", kazala je Popović Trstenjak za @Dnevne_DAN, ocjenjujući da ključni problem nije prvenstveno administrativne prirode, već se tiče spremnosti donosilaca odluka da prihvate stvarni uticaj civilnog društva. ⚠️ Dodatni problem predstavlja upućivanje zakonskih tekstova iz ministarstava Skupštini preko poslanika vladajuće većine, čime se zaobilazi obaveza formalne javne rasprave. Čak i kada se konsultacije organizuju, predlozi civilnog društva često se zanemaruju, uz štura, šablonska ili potpuno izostala obrazloženja, što obeshrabruje organizacije da učestvuju u institucionalnim mehanizmima. Popović Trstenjak upozorava na korišćenje evropskih integracija kao opravdanja za skraćivanje ili zaobilaženje javnih konsultacija, ističući da se uspjeh reformi ne mjeri samo brojem usvojenih propisa, već njihovim efektima, odgovornošću institucija i spremnošću da uvaže argumente građana. Više na: dan.co.me/vijesti/politika/b…

„Nijedna od ovih stvari koje se dešavaju u okviru Berlinskog procesa nije nuklearna nauka, niti je nešto što nas ne čeka kada budemo u crnogorskim cipelama pred pristupanjem Evropskoj uniji. Dakle, sve to moramo uraditi. Pitanje je: želimo li mi brže prema Evropskoj uniji ili nam to trenutno nije prioritet? Ovaj iskorak koji je Crna Gora napravila u posljednjih nekoliko godina jasno pokazuje da je sve moguće.“ - Emir Đikić, nekadašnji direktor CEFTA. Čekajući Evropu - 12 godina Berlinskog procesa | Ivan Ivanišević, Jelica Minić i Emir Đikić Emisija je dostupna na: youtu.be/5hxilKuDo_Q?si=pTpK… Građanski ugao je zajednička produkcija CGO-a i Fondacije Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije predstavlja isključivu odgovornost sagovornika.

📅 U utorak, 20. oktobra 2026. godine, sa početkom u 10:00, organizujemo konferenciju o medijskoj pismenosti „𝗣𝗥𝗢𝗩𝗝𝗘𝗥𝗜𝗧𝗜, 𝗥𝗔𝗭𝗨𝗠𝗝𝗘𝗧𝗜, 𝗩𝗝𝗘𝗥𝗢𝗩𝗔𝗧𝗜“. 💬 Predstavnici/e medija, institucija, akademske zajednice i civilnog društva razgovaraće o savremenim izazovima medijske pismenosti, uticaju stranih narativa na naš medijski prostor, širenju dezinformacija u medijima i na društvenim mrežama, kao i značaju profesionalnog novinarstva u pružanju tačnih, provjerenih i kontekstualizovanih informacija. 🤝 Konferencija je dio projekta #MEdIALit, koji sprovodi #CGO u partnerstvu sa @HelsinskiOdbor, @Helsinshki, @TCJE_org i @Ainicijativa, uz podršku Evropske unije @evropska_kuca i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO Vlade Crne Gore.

Berlinski proces donio je Zapadnom Balkanu opipljive rezultate - od ukidanja rominga i uspostavljanja zelenih koridora do pristupa SEPA sistemu i razvoju zajedničkog regionalnog tržišta. Ipak, ostaje zarobljen nerazriješenim bilateralnim sporovima, političkim blokadama i nedostatkom spremnosti da se preuzete obaveze dosljedno sprovode, zaključak je nove emisije Građanski ugao na @tve_montenegro, koju realizuju #CGO i #FES. O 12 godina Berlinskog procesa, ulozi Crne Gore kao ovogodišnje predsjedavajuće države i izgledima za evropske integracije Zapadnog Balkana, sa Zvezdanom Kovač, direktorkom za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarali su: 🎙️ Ivan Ivanišević, v.d generalni direktor Generalnog direktorata za EU u MVP Crne Gore i zamjenik nacionalne koordinatorke za Berlinski proces 🎙️ Jelica Minić, nekadašnja zamjenica generalnog sekretara #RSS 🎙️ Emir Đikić, nekadašnji direktor #CEFTA 🗨️ „Crnogorsko predsjedavanje Berlinskim procesom u fokus je stavilo potrebu regiona da ostane u pokretu, da ne ostane vezan raznim sidrima koja su tokom prethodnih decenija usporavala napredak“, naveo je Ivanišević. 🗨️ „Na neki način je Berlinski proces neke stvari bolje iskomunicirao nego što je to radila Evropska unija sa njene strane. Kad je počeo Berlinski proces, bilo je sve u vezi sa povezivanjem i to je ljudima bilo razumljivo. Avioni, kamioni… svi su rekli - divno. Isto tako kad je došao roming, zeleni koridori... Ljudi to razumiju“, smatra Minić. 🗨️ „Od početka gdje smo imali samo političke deklaracije stigli smo do prve komponente Plana rasta koji je na osnovu zelenih koridora nastao, a tiče se pristupa jedinstvenom tržištu. Tako da vi danas u Crnoj Gori imate SEPA, koju prije deset godina, nijesmo mogli ni zamisliti,“ kazao je Đičić. Sažetak emisije: cgo-cce.org/2026/10/17/cekaj… Cijelu emisiju pogledajte na: youtube.com/watch?v=5hxilKuD…

🇲🇪🇪🇺 Evropski put Crne Gore odavno je izgubio potrebnu dinamiku, a uklanjanje rokova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja iz zaključaka Evropskog savjeta samo je potvrda te realnosti, ocijenila je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka #CGO, za Novu M. 💬 „Čini se da je vlast zauzela poziciju da ne mora ništa da radi, da je sve na autopilotu i da će Evropska komisija završiti posao umjesto nje. Naravno, to tako ne funkcioniše. Ovi zaključci, bez obzira na to ko ih je inicirao, predstavljaju prihvatanje realnosti na nivou jedne od najviših institucija EU, koja odluke donosi konsenzusom.“ Govoreći o zahtjevima Hrvatske i pozivu premijera Andreja Plenkovića da Crna Gora ozbiljnije pristupi obavezama, Uljarević je ukazala da je riječ o pitanjima koja su dugo zanemarivana, posebno u oblasti suočavanja s prošlošću. 📌 „Povezivanjem šest zahtjeva s poglavljem 23, a dva s poglavljem 31, poslata je jasna poruka i Briselu i Podgorici - ova pitanja više nijesu samo dio bilateralnih odnosa, već pregovaračkog paketa.“ To je, naglašava, alarm za crnogorsku pregovaračku strukturu da se ozbiljno posveti rješavanju otvorenih pitanja, umjesto političkom inženjeringu i korišćenju Hrvatske kao alibija za izostanak rezultata u brojnim oblastima. Osvrćući se na neslaganja vlasti i opozicije oko ustavnih promjena koje se odnose na provjeru integriteta, Uljarević je ocijenila da su rezerve prema predlogu oko integriteta opravdane, jer ne postoje u državama EU, i upitala zašto potrebne ustavne izmjene nijesu razmatrane kao cjelina kada su vlast i dio opozicije postigli sporazum o saradnji. 💬 „Vlast ponovo zloupotrebljava dobru volju EU, očekujući da će evropske institucije izvršiti pritisak na opoziciju ako ona ne prihvati njen poziv. Opozicija je u nezgodnoj poziciji - podržava evropske integracije, ali istovremeno mora da čuva sopstveni kredibilitet i dostojanstvo u tom procesu.“ youtu.be/IkXlmtt5Rw4?si=yQZ1…

„Za Srbiju je rizik nepodnošljiv. Jako smo blizu fizičkom odmjeravanju snaga, a ne brojanju glasova, i mislim da je to katastrofa. Slika je mračna, ali postoji nada da ne mora tako da bude i da od nas zavisi – ako izađemo svi i glasamo protiv, taj čin će biti prelomna tačka. Nekoliko šansi smo propustili da napravimo pristojnu državu, ali mi se borimo za još jednu šansu da napravimo pristojnu državu. I to je je taj 25.” Emisija je dostupna na: youtu.be/TFQbMHdcvVE?si=P53N… Ovaj Proudcast zajednički su realizovali CGO i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije predstavlja isključivu odgovornost sagovornika.

📣 #CGO ima 9️⃣ pozicija u okviru Programa stručnog osposobljavanja! Ako želiš da radiš na projektima i inicijativama koje čuvaju građanski duh i doprinose evropeizaciji Crne Gore, #CGO je pravo mjesto za tebe! Tražimo motivisane i odgovorne visokoškolce i visokoškolke sljedećih obrazovnih profila, spremne za nove izazove: ▫️ Pravo ▫️ Politikologija – međunarodni odnosi ▫️ Računovodstvo, finansije i bankarstvo ▫️ Engleski jezik i književnost ▫️ Finansijski menadžment ▫️ Komunikologija i mediji ▫️ Novinarstvo ▫️ Socijalna politika i socijalni rad ▫️ Vizuelne umjetnosti 🎯 Očekuju te praktično iskustvo u #NVO sektoru, mentorska podrška, timski rad i prilika da učestvuješ u projektima i inicijativama koje se bave važnim društvenim pitanjima. ⚠️ VAŽNO: Za prijavu je potrebna elektronska lična karta aktivirana prema instrukcijama MUP-a. 📅 Prijave su otvorene od 16. oktobra do 16. novembra 2026. godine. 👉 Prijavi se i postani dio CGO tima – da zajedno učimo, rastemo i doprinosimo društvu aktivnih i odgovornih građana i građanki! 💪

📌 #NVO i građanske aktivistkinje uputile su inicijativu Opštini Šavnik da jedna od ulica ponese ime prof. dr Koviljke Tomić-Stanković, istaknute botaničarke i prve žene koja je stekla doktorat nauka živeći i radeći u Crnoj Gori. Inicijativa je upućena povodom stogodišnjice njenog rođenja, koja se obilježava 18. oktobra, a njenim prihvatanjem Šavnik bi dobio prvu ulicu nazvanu po ženi. 🔬 Rođena 1926. godine u Timaru kod Šavnika, Koviljka Tomić-Stanković doktorirala je 1964. na istraživanju flore i vegetacije Lovćena. U svojim naučnim djelima evidentirala je čak 1.158 biljnih vrsta i opisala tri biljne zajednice do tada nepoznate nauci. Uprkos njenom doprinosu, kao i dostignućima brojnih drugih žena, njihova zastupljenost u javnom prostoru ostaje gotovo simbolična. Prema analizi iz 2021. godine, svega 1,7% ulica u Crnoj Gori nosilo je imena žena ili nazive povezane sa ženama, dok u Šavniku ni danas nijedna ulica nije nazvana po ženi. 👉 Imenovanje ulice po Koviljki Tomić-Stanković bilo bi više od priznanja jednoj naučnici – predstavljalo bi korak ka pravednijoj zastupljenosti žena u javnom prostoru i važnu poruku djevojčicama i mladim ženama da su znanje, istraživanje i naučna dostignuća i njihov prostor za ostvarenje. Nadležni organi Opštine Šavnik pozivaju se da inicijativu uvrste u proceduru, a odbornici i odbornice da je podrže, kako bi doprinos žena nauci i društvu dobio zasluženo mjesto i u javnom pamćenju. Detaljnije na: cgo-cce.org/2026/10/16/savni…

🗣️ Izjava ministra Vladimira Jokovića da je o tzv. euromodelu glasao tokom vožnje dodatno potvrđuje problematičnost elektronskih sjednica Vlade, na čiju štetnost #CGO ukazuje više od dvije godine, ocijenio je Nikola Obradović iz #CGO za @tve_montenegro. Više od 66% sjednica aktuelne Vlade održano je elektronski, bez mogućnosti ozbiljne rasprave, suočavanja mišljenja i adekvatnog razmatranja dokumentacije. „U toj grupi je sudbina Crne Gore. Tu se odlučuje o životima svih građana i građanki“, poručuje Obradović, upozoravajući da se o važnim državnim pitanjima odlučuje praktično jednim klikom, čak i tokom vožnje. 🗣️ Crnogorski funkcioneri već na početku mandata prigrle sve privilegije koje mogu, dok istovremeno pokušavaju da se distanciraju od odgovornosti. Često zaboravljaju da ne nastupaju samo u svoje ime, već predstavljaju institucije, ljude koji u njima rade i državu. Hiperprodukcija neodgovornih i neprimjerenih izjava, bez odgovarajućeg utemeljenja i posljedica, dodatno zamara i zabrinjava građane, ostavljajući sve manje prostora za ozbiljnu javnu raspravu. ⚠️ Sjednice Vlade zatvorene su za javnost, a komunikacija sa novinarima sve više se svodi na saopštenja i objave funkcionera na društvenim mrežama, što stvara jednosmjernu komunikaciju, ograničava mogućnost preispitivanja odluka i dodatno urušava povjerenje građana u institucije. Umjesto odgovornosti i ozbiljnosti u upravljanju državom, sve češće svjedočimo populističkim izjavama i izbjegavanju odgovora na pitanja od javnog interesa. ▶️ youtu.be/Tlf2AAkG3iA?t=4002&…